Politico: Europa zbog Putina želi da Trumpovi pokušaji propadnu. Ovo je glavni razlog

Na europskoj strani to se promatra kao dvostruka dobit. Bit će zadovoljni ako se pokaže da su pogriješili i ako američki predsjednik uspije dogovoriti kraj rata u Ukrajini uz značajna sigurnosna jamstva, ali osnovni plan svodi se na to da se Putina razotkrije te da se istodobno lobira za strože sankcije.

"Putin želi kapitulaciju Ukrajine"

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je od svih svjetskih lidera uložio najveći napor da diplomatskim putem spriječi rat u Ukrajini, sada je i najglasniji u tvrdnji da Putin nije ozbiljan u svojim mirovnim porukama te da i dalje želi uništiti neovisnu, demokratsku Ukrajinu.

"Mislim li da predsjednik Putin želi mir? Odgovor je ne. Mislim li da predsjednik Trump želi mir? Da. Ne mislim da Putin želi mir. Mislim da želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što je predložio", izjavio je u Bijeloj kući Macron.

Putin, umjesto da ponudi ustupke za dogovor o miru, traži dodatni ukrajinski teritorij, uključujući ključne obrambene linije koje bi mu omogućile dublje napade u zemlju. Uz to, u potpunosti odbacuje nazočnost snaga NATO-a kao jamstvo sigurnosti Ukrajine nakon rata, što je za Kijev ključno.

Uoči mogućeg sastanka Rusije i Ukrajine, europski su čelnici održali niz hitnih konzultacija kako bi dogovorili zajednički stav i podijelili informacije s razgovora u Bijeloj kući održanih dan ranije. Prema riječima petorice diplomata, koji su pristali govoriti anonimno za Politico, predsjednici, premijeri i veleposlanici uglavnom su se usuglasili s Macronom.

Izrazili su duboku skepsu da bi Kremlj mogao pregovarati u dobroj vjeri, ali i optimizam da će Washington kazniti Rusiju ako se pokaže da je Putin najveća prepreka miru.

"Jasno je da, ako završimo u situaciji u kojoj Putin pokaže da ne želi okončati rat, to će prisiliti Trumpa na djelovanje i ojačati slučaj za sankcije", izjavio je jedan diplomat iz zemlje čiji je predstavnik sudjelovao na virtualnoj sjednici Europskog vijeća.

"Sigurnosna jamstva daju snagu Ukrajini"

Europljani smatraju da je američki pritisak kroz sankcije ključan za diplomatski proces te drže da je Putin pristao na susret s Trumpom na Aljasci tek nakon što je Washington uveo visoke carine Indiji zbog kupnje ruske nafte. Sljedeći dramatičan korak mogao bi biti pojačavanje sličnih sankcija s ciljem gušenja presudne ruske trgovine s Kinom.

Drugi diplomat potvrdio je da saveznici rado podržavaju američku inicijativu za posredovanje, ne nužno zato što vjeruju da će uspjeti, već zato što će to biti jasan test ruskih namjera. Treći je dodao da sigurnosna jamstva koja se razvijaju pomažu Ukrajini da pregovara iz pozicije snage, dok sankcije osiguravaju da Zapad zadrži polugu pritiska na Putina.

Čelnici poput predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, francuskog predsjednika Macrona, britanskog premijera Keira Starmera i talijanske premijerke Giorgije Meloni u ponedjeljak 18. kolovoza su otputovali u Washington kako bi podržali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u razgovorima s Trumpom. To se dogodilo svega nekoliko dana nakon što je američki predsjednik ugostio Putina na Aljasci i izjavio da je postignut napredak u mnogim točkama.

Zapadni partneri zasuli su Trumpa pohvalama, zahvalili mu na održavanju razgovora, i iskreno odahnuli nakon što se činilo da je dao značajna jamstva kako će SAD sudjelovati u osiguravanju sigurnosti Ukrajine u okviru mirovnog dogovora. Ipak, iza zatvorenih vrata fokus je bio na pripremi novih, snažnih ekonomskih mjera ako Moskva odbije prekinuti invaziju.

"Svi odrađuju ono što se od njih očekuje, ali ne znamo koji je Putinov konačni cilj. Što bi ga moglo motivirati na bilo kakav ustupak? Ne znam", rekao je četvrti europski diplomat.

Kremlj zasad ne daje jasne odgovore. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Moskva ne odbija pregovore s Ukrajinom, ali inzistira da se sastanak priprema korak po korak, postupno, počevši od stručne razine i prolazeći kroz sve nužne faze.

Putin je čak predložio da se summit održi u Rusiji, što je odmah odbačeno. Jedan njemački dužnosnik ocijenio je da takvo odugovlačenje predstavlja ozbiljan test ruske ozbiljnosti.

Na europskoj strani diplomacija se ubrzava. EU je održala izvanredni sastanak veleposlanika do dva sata ujutro u utorak, uoči razgovora čelnika i odvojenog videokonferencijskog sastanka neformalne Koalicije voljnih, u kojoj su i nečlanice EU-a poput Turske i Kanade. Očekuje se i sastanak vojnih čelnika ovaj tjedan u Washingtonu, na kojem će se raspravljati o konkretnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

Ministri obrane i vanjskih poslova EU-a neformalno će se sastati idućeg tjedna, a očekivanja rastu da bi za otprilike tjedan dana mogao biti pripremljen konkretan prijedlog za Zelenskog i Putina.

"Korak prema miru"

Trump je dao naslutiti da bi američko zrakoplovstvo moglo biti uključeno u Ukrajini, dok bi europske zemlje mogle rasporediti trupe za zaštitu zemlje, što je potpuno protivno ruskim težnjama za osvajanjem novih teritorija.

Iako zapadne zemlje sve više vjeruju da mogu surađivati s Trumpom i održati jedinstvo, prisiljene su prilagođavati vlastite zahtjeve njegovim stajalištima. Tako se nakon razgovora u Washingtonu činilo da je EU ublažila zahtjev da Rusija pristane na prekid vatre prije početka pregovora.

"Postojala je nada da bi Trump mogao promijeniti mišljenje o pitanju prekida vatre. To se nije dogodilo. Ali sveukupno gledano, to je ipak bio dobar korak prema miru", objasnio je peti diplomat, izražavajući zabrinutost zbog razlika u stavovima.

Najvažnije je ipak da i sam Trump sada javno priznaje mogućnost da Putin ne pregovara u dobroj vjeri.

"Saznat ćemo kakav je predsjednik Putin u idućih nekoliko tjedana... Moguće je da on ne želi sklopiti dogovor. Nadam se da će biti konstruktivan, a ako ne bude, to će biti vrlo težak scenarij", riječi su Donalda Trumpa.